Mnogo voljeni čitaoci:
Zadovoljstvo mi je da vam predstavim ovu uljanu sliku umetnika po imenu Lorenzo Lotto, iz oko 1505. Ovo delo se čuva u Nacionalnoj galeriji umetnosti u Vašingtonu.
Naslov ovog umetničkog dela jeste…
…ALEGORIJA ČEDNOSTI ILI ALEGORIJA BUDNOG SNA DUŠE
Počnimo tako što ćemo primetiti ogroman šumoviti pejzaž koji služi kao pozadina scene, sa sjajem zalaska sunca.
U centru, okupanu tajanstvenom svetlošću, vidimo mladu bosonogu ženu, obučenu u belu tuniku, usklađenu sa zlatnim ogrtačem, lagano naslonjenu na deblo lovorovog drveta sa dve grane, a sve ovo podseća na mitološki lik Dafne i njene sudbine. U skladu je sa osećajem spokojnosti, suspendovanim stanjem pročišćavajuće vizije, koje se razlikuje od nesvesnog napuštanja sna. Iznad mlade devojke, anđeo preliva niz belog cveća preko nje, možda aluzija na Petrarkinu pesmu: «Chiare, fresche et dolci acque», „Bistre, sveže i slatke vode“.
Dva satira, žena koja se pojavljuje iza drveta, levo, i muškarac koji leži i gleda u staklenu posudu, desno, u prvom planu, blizu bare, predstavljaju, svakako, zamke telesne ljubavi i pijanstva, koje devica ignoriše. Originalnost ovih elemenata i kompoziciona sloboda pokazuju inventivnost i ironiju karakterističnu za umetnika Lotto-a.
Slika svedoči da je njenom autoru bila poznata tema budnosti u snu, moto psihološkog i alhemijskog samoopažanja.
Šta ovo prelepo umetničko delo zaista krije?
U dami koja leži na deblu lovorovog drveta možemo videti simbol duše ─ obučene u ljudsko telo ─ koja ostaje ravnodušna prema željama životinjskog Ego-a, koje su bile izazvane čuvenim anđeoskim padom pre miliona godina.
Ovaj čin je stanovnike Lemurijanaca pretvorio u razvratne satire koji su, nažalost, tim činom izgubili čistotu koju su prvobitno posedovali i od tada već pali u nemilost, a Zakon Povratka i Rekurencije ih drži zarobljenim u čuvenom Točku Samsare iz hinduske teogonije. Posredstvom gnostičkih učenja, moguće je povratiti to anđeosko unutrašnje stanje primenom Tri faktora Revolucije svesti, naime: smrt Ego-a, drugo rođenje (alhemijski izraz) i požrtvovanje za čovečanstvo.
Ovo nema nikakve veze sa katoličkom apstinencijom koja je izazvala toliko nemira u ljudskom rodu. To je presveta seksualnost koju su ljudske mase praktikovale čak i pre anđeoske pobune, koju navode religiozna verovanja našeg sveta, danas prilično udaljena od okrutne stvarnosti koja je zadesila našu rasu.
Drevni i sveti tekstovi naglašavaju činjenicu da su, zaista, u tim dalekim vremenima luciferske osobe hodale po mnogim mestima pokušavajući da ubede druge ljude u to koliko je divna fornikacija; što je bez sumnje prava gadost.
Još jedan veoma zanimljiv detalj je onaj koji nam omogućava da vidimo muškog satira kako sipa iz vrča ili hermetičke posude ─ simbol ženskog jonia (yoni) ─ da bi podstakao sopstvenu razvrat. Ovo nam omogućava da pretpostavimo da je umetnik poznavao umetnost transmutacije stvaralačke vode, što ljudskom stvorenju omogućava sopstvenu potpunu regeneraciju.
Anđeo koji pušta niz belog cveća alegorizuje u ovom slučaju zaštitu koju uživaju regenerisane duše i, iz tog razloga, sam Kupidon je taj koji ih štiti svojom istinskom ljubavlju… Svakako, SVESNA LJUBAV je moćan oklop za suočavanje sa majansko-iluzornim svetom koji drži pameti našeg ljudskog mravinjaka otuđene.
Primetite da su donji udovi oba satira slični udovima jarca, upravo zbog životinjskog stanja u kojem su bili zatočeni.
Ne zaboravimo, s druge strane, da lovor ima divne magijske osobine, a činjenica da je dama na našoj slici naslonjena na njegovo deblo ukazuje da je povezana sa ovom magijom jer je njena duša još uvek oslobođena od mrlje greha.
Sada vam šaljem neke fraze koje su u skladu sa temom predstavljenom ovom slikom, da vidimo:
«Ako čednost nije vrlina, ona je svakako snaga.»
Jules Renard
«Izobilje ljubavi proizvodi blago čednosti.»
Rabindranath Tagore
«Svest je glas duše; strasti su glas tela. Svest ima više od hiljadu jezika.»
Šekspir
«Nikada nije bilo lepe žene koja nije provela vreme ispred ogledala.»
Shakespeare
«Prvi poljubac se, znajte, ne daje ustima, već očima.»
Paul Bernard
MEMENTO MORI.
─ ‘Zapamti da ćeš jednog dana umreti’ ─.
KWEN KHAN KHU