![\"Cognitio;](\"https:\/\/vopus.org\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/cognitio-apolo-atena-y-las-nueve-musas-960x612.jpg\" "\\"Cognitio;")
<\/figure><\/div>\n\n\nScena, alegorijska i mitolo\u0161ka, predstavlja nam prebivali\u0161te devet muza na planini Helikon, kojima predsedava bog Apolon – prepoznatljiv po svojoj svetlosnoj auri i harfi \u2013 i Palada Atena \u2013 koja se pojavljuje u gornjem levom uglu, na oblaku, sa \u0161lemom i kopljem.<\/p>\n\n\n\n
Muze su predstavljene i okru\u017eene atributima umetnosti i nauka: muzi\u010dkim instrumentima, globusom, kompasom, Merkurovim kaducejem, mernim instrumentima… One su ujedinjene oko izvora inspiracije, izvora Hipokrene. Prema gr\u010dkoj mitologiji, iz udarca kopitom koji je Pegaz zadao zemlji, na planini Helikon, izbio je ovaj izvor, koji je svakome ko je pio iz njegove vode podario dar pesme. Pegaz je bio krilati, neukro\u0107eni konj, ro\u0111en iz krvi Meduze u trenutku kada joj je Persej odsekao glavu. Atena ga je, uz pomo\u0107 zlatnih uzdi, ukrotila i dala heroju Belerofontu da uni\u0161ti Himeru, koja je opsedala oblast Lidije.<\/p>\n\n\n\n
U centru kompozicije se pojavljuje i labud, sveta \u017eivotinja Apolona.<\/p>\n\n\n\n
Tekst na latinskom:<\/p>\n\n\n\n
Musarum Haec sedes, cu Pallade Praeses Apollo, Queis Sensus doctae promovet Artis Opus.<\/pre>\n\n\n\nPrevod: \u201eOvo je rezidencija Muze. Onaj koji upravlja je Apolon, zajedno sa Paladom (Atinom), zahvaljuju\u0107i kojima osetljivost ra\u0111a eruditsko umetni\u010dko delo.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Ispod ovog teksta nalaze se napomene:<\/p>\n\n\n\n
Abraham Trentwet Senior inv. \u2500invenit\u2500
Cum privileg. S. C. Maj. \u2500Sacrae Caesareae Maiestatis\u2500<\/pre>\n\n\n\n\u0160ta sve ovo zna\u010di, dragi prijatelji?<\/p>\n\n\n\n
Prvo, moramo se okrenuti izvoru celog ovog konteksta. Po\u010dnimo sa identifikacijom Bo\u017eanske Atine \u2013 na\u0161e unutra\u0161nje Bo\u017eanske Majke \u2013 koja, zajedno sa Apolonom, \u017eivim predstavnikom na\u0161eg unutra\u0161njeg Hrista, upravlja bo\u017eanskim prebivali\u0161tima koja su vlasni\u0161tvo na\u0161eg Realnog BI\u0106A. Gnosticizam nam pokazuje da su devet Muze autonomni i samosvesni delovi na\u0161eg sopstvenog BI\u0106A<\/strong> i, stoga, kada Otac to \u017eeli, one se izra\u017eavaju u du\u0161evnoj prirodi svakog Adepta.<\/p>\n\n\n\n
Jasno je da svaka od njih poseduje svoju su\u0161tinsku sposobnost, koja se mo\u017ee manifestovati kao muzika, poezija, mudrost, nauka, itd, itd, itd. Muze su one koje su se manifestovale kroz velika dela Betovena, Velaskeza, Mikelan\u0111ela Buonarotija, Leonarda da Vin\u010dija, Servantesa, \u0160ekspira, Njutna, Bekera, Rubena Darija, itd, itd, itd.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, moramo ukazati na to da je Pegaz \u017eiva alegorija na\u0161eg svetog Merkura<\/strong> i, zbog toga \u0161to je divlji, na\u0161a blagoslovena Stela Maris je ipak u stanju da ga ukroti, daju\u0107i mu i razne darove ili mo\u0107i koje ta supstanca nosi u svojoj prirodi. Stoga, kada ovo stvorenje \u2500 Pegaz \u2500 udari kopitom na\u0161u Filozofsku Zemlju, tada po\u010dinje da te\u010de dragocena voda \u2500 Sumporisani Merkur<\/strong>, i ko god pije iz te vode sti\u010de dar da mo\u017ee da tuma\u010di \u201epesme mudrosti\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Pegaz izvire iz alhemijskih voda kada Meduza \u2500 EGO \u2500 umire, i zato je obdaren \u201ekrilima\u201c, jer se pretvorio u isparljivu materiju, oplo\u0111en vatrom Bo\u017eanske Gospe.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dan zna\u010daj ima i labud, koji je Apolonova omiljena \u017eivotinja. Labud, kroz svoju blistavu lepotu i besprekornu belinu, predstavlja \u010dednost na\u0161eg slavnog Gospoda \u2500intimnog Hrista. Iz tog razloga ga vidimo kao deo ovog umetni\u010dkog ansambla.<\/p>\n\n\n\n
Moramo re\u0107i da samo tajni Merkur mo\u017ee ubiti to \u010dudovi\u0161te koje mitologija naziva Himerom<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n
Himera uvek poku\u0161ava da dr\u017ei \u010dove\u010danstvo u zbunjenosti i uronjenom u apsurdne snove; drugim re\u010dima, ljudska pamet je uspavana egoi\u010dnim himerama, spre\u010davaju\u0107i ljudsko bi\u0107e da do\u017eivi nebeske istine vi\u0161ih svetova Svesti.<\/p>\n\n\n\n
Na dragocenoj umetni\u010dkoj gravuri mo\u017ee se videti devet muza, iako je jedna od njih iza druge, koja je blizu drveta. Konkretno, mo\u017eemo videti jednu od njih kako sedi na zemlji, dr\u017ee\u0107i masku u rukama, predstavljaju\u0107i pozori\u0161te sa njegovim dramama, tragedijama i komedijama.<\/p>\n\n\n\n
Evo, dakle, dragi \u010ditaoci kako, zaista, hermeti\u010dka umetnost ima svoj na\u010din izra\u017eavanja, ali samo za one koji su upoznati sa tom materijom, to jest, za one koji su u stanju da u njenim manifestacijama vide tajni sekretorum<\/em> Velikog Dela.<\/p>\n\n\n\n
Prila\u017eem, da zaklju\u010dim na\u0161 opis, nekoliko fraza za refleksiju:<\/p>\n\n\n\n
\u00abRazmi\u0161ljanje je misterija, govorenje je misterija, \u010dovek je ambis.\u00bb<\/em><\/strong>
Balms<\/p>\n\n\n\n\u00abMisterija nas okru\u017euje, i upravo ono \u0161to vidimo i radimo svaki dan krije ve\u0107i deo misterija.\u00bb<\/em><\/strong>
Amiel<\/p>\n\n\n\n\u00abObo\u017eavanje je transcendentalno divljenje.\u00bb<\/em><\/strong>
Karlajl<\/p>\n\n\n\n\u00abMitovi su du\u0161e na\u0161ih postupaka i na\u0161ih ljubavi. Mo\u017eemo delovati samo krec\u0301uc\u0301i se ka fantomu. Mo\u017eemo voleti samo ono u \u0161ta verujemo.\u00bb<\/em><\/strong>
Pol Valeri<\/p>\n\n\n\n\u00abPravi mistik pronalazi Boga u svim religijama.\u00bb<\/em><\/strong>
Ibn Arab\u012b<\/p>\n\n\n\nHIC ET NUNC.<\/em><\/strong>
\u2500\u2018Ovde i sada.\u2019\u2500<\/p>\n\n\n\nKWEN KHAN KHU<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Drago mi je da vam po\u0161aljem ovu gravuru koja nosi naslov: Cognitio. Scena, alegorijska i mitolo\u0161ka, predstavlja nam prebivali\u0161te devet muza na planini Helikon, kojima predsedava bog Apolon – prepoznatljiv po svojoj svetlosnoj auri i harfi \u2013 i Palada Atena \u2013 koja se pojavljuje u gornjem levom uglu, na oblaku, sa \u0161lemom i kopljem.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":44252,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[1069,159,482,471],"tags":[677,680,1184,1476,1678,1679,1680,1681],"contenido":[276],"fuente":[],"pilar":[],"fase":[],"conferencia":[],"read_online":[],"author_tax":[320],"class_list":["post-44273","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mitologija","category-alhemija","category-univerzalni-simboli","category-poruke-vm-kwen-khan-khu","tag-simbolos-universales-sr","tag-simbolismo-sr","tag-kaduceus-merkura","tag-merkur","tag-apolon","tag-labud","tag-muze","tag-pegaz","contenido-clanci","author_tax-v-m-kwen-khan-khu-sr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44273","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44273"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44273\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44286,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44273\/revisions\/44286"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/44252"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44273"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44273"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44273"},{"taxonomy":"contenido","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/contenido?post=44273"},{"taxonomy":"fuente","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/fuente?post=44273"},{"taxonomy":"pilar","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pilar?post=44273"},{"taxonomy":"fase","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/fase?post=44273"},{"taxonomy":"conferencia","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/conferencia?post=44273"},{"taxonomy":"read_online","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/read_online?post=44273"},{"taxonomy":"author_tax","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/author_tax?post=44273"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}