{"id":42991,"date":"2025-12-10T18:26:12","date_gmt":"2025-12-10T21:26:12","guid":{"rendered":"https:\/\/vopus.org\/?p=42991"},"modified":"2025-12-17T09:30:41","modified_gmt":"2025-12-17T12:30:41","slug":"slike-bogova-iz-antikviteta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vopus.org\/sr\/slike-bogova-iz-antikviteta\/","title":{"rendered":"\u00abImagini delli Dei de gl&#8217;Antichi\u00bb (Slike bogova iz antikviteta)"},"content":{"rendered":"\n<p>Dragi moji \u010ditaoci<\/p>\n\n<p>Ovom prilikom vam \u0161aljem ovu gravuru pod nazivom\u2026<\/p>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\"><em>\u2026IMAGINI DELLI DEI DE GL&#8217;ANTICHI<\/em><\/h2>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">\u2500\u2018Slike bogova iz antikviteta\u2019\u2500<\/h2>\n\n<p>Ovu knjigu je napisao Vin\u010denco Kartari (1531-1569), italijanski mitograf i diplomata iz perioda Renesanse.<\/p>\n\n<p>Izabrao sam sliku koja se pojavljuje u izdanju knjige koja je objavljena 1674. godine jer je detaljnija od ostalih izdanja. Ona predstavlja <strong>boginju Angeronu, boga Ti\u0161ine (\u0106utanja) i boga Harpokrata<\/strong>.<\/p>\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-medium\"><img decoding=\"async\" width=\"480\" height=\"346\" src=\"https:\/\/vopus.org\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/imagini-delli-dei-de-glantichi-angerona-dios-silencio-dios-harpocrates-vincenzo-cartari-480x346.jpg\" alt=\"Angerona, Bog Ti&#x161;ine i Bog Harpokrat, Vincenzo Cartari\" class=\"wp-image-42962\" title=\"Angerona, Bog Ti&#x161;ine i Bog Harpokrat, Vincenzo Cartari\" srcset=\"https:\/\/vopus.org\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/imagini-delli-dei-de-glantichi-angerona-dios-silencio-dios-harpocrates-vincenzo-cartari-480x346.jpg 480w, https:\/\/vopus.org\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/imagini-delli-dei-de-glantichi-angerona-dios-silencio-dios-harpocrates-vincenzo-cartari-960x693.jpg 960w, https:\/\/vopus.org\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/imagini-delli-dei-de-glantichi-angerona-dios-silencio-dios-harpocrates-vincenzo-cartari-768x554.jpg 768w, https:\/\/vopus.org\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/imagini-delli-dei-de-glantichi-angerona-dios-silencio-dios-harpocrates-vincenzo-cartari.jpg 896w\" sizes=\"(max-width: 480px) 100vw, 480px\" \/><\/figure><\/div>\n<p>Pre svega, moramo se setiti da je u starom Egiptu postojalo i bo\u017eanstvo koje se obo\u017eavalo, zvano <strong>HARPOKRAT<\/strong>. Bio je simbolizovan u obliku deteta koje je prstom prekrivalo usne. Ka\u017ee se da se ovo bo\u017eanstvo u po\u010detku zvalo <strong>HERUPAKROAT<\/strong>. Bilo je povezan sa odre\u0111enim obredima u kojima je zamoljen da se transportuje u stanje D\u017einasa&#8230;<\/p>\n\n<p>U literaturi koja se odnosi na ove simbole, ka\u017ee se da je Makrobije \u017eeleo da Angerona, sa vezanim i zape\u010da\u0107enim ustima, poka\u017ee da onaj ko zna kako da pati i \u0107uti, skrivaju\u0107i svoje bolove, na kraju ih prevazilazi, a zatim u\u017eiva u njima sa rado\u0161\u0107u i zadovoljstvom.<\/p>\n\n<p>Plinije i Solin su do\u0161li do zaklju\u010dka da je ova boginja stvorena da uka\u017ee da se o verskim tajnama ne sme govoriti ili otkrivati, ba\u0161 kao \u0161to je Numa Pompilije \u2500 715-673. p. n. e . \u2500 drugi kralj Rima, \u017eeleo da naglasi da treba \u0107utati o pitanjima bogova, uvode\u0107i kult izvesne boginje po imenu Ta\u010dita \u2500 kako pi\u0161e Plutarh. <\/p>\n\n<p>I Iz tog razloga, Egip\u0107ani su tako\u0111e obo\u017eavali Boga Ti\u0161ine i dr\u017eali ga zajedno sa svojim glavnim bo\u017eanstvima. Me\u0111u njima je bio poznat kao Harpokrat, a me\u0111u Grcima kao Sigalion. Njegovo stanje, prema Apuleju i Markijanu, bilo je kao kod deteta koje stavlja prst na usne, kao kada nekoga zamoli da \u0107uti. Ponekad je predstavljan i kao Bog Ti\u0161ine, bezli\u010dna figura, sa malim \u0161e\u0161irom i vu\u010djom ko\u017eom oko sebe, gotovo potpuno prekrivena o\u010dima i u\u0161ima, jer je trebalo da vidi i \u010duje, ali malo da govori. I svako mo\u017ee da \u0107uti kada ho\u0107e, ali ne mo\u017ee uvek da ka\u017ee \u0161ta ho\u0107e: to pokazuje \u0161e\u0161ir, simbol slobode, kao \u0161to je ve\u0107 re\u010deno. I ka\u017ee se da vuk ostavlja bez re\u010di onoga ko ga vidi pre nego \u0161to bude otkriven, i da kada ne\u0161to ukrade, be\u017ei tako tiho da se jedva usu\u0111uje da di\u0161e.<\/p>\n\n<p>Prema tome, \u0107utati je vrlina u vremenima potrebe, jer razuman \u010dovek ne bi trebalo da gubi vreme na mnogo praznih re\u010di, ve\u0107, \u0107ute\u0107i, treba pa\u017eljivo da razmotri stvari pre nego \u0161to ih raspravlja, a zatim da ka\u017ee samo ono \u0161to je neophodno. <\/p>\n\n<p>U drugim izvorima se ka\u017ee da Angerona, Boginja Ti\u0161ine, nije imala svoje hramove, ve\u0107 samo statuu u hramu Boginje Volupije \u2013 boginje zadovoljstva \u2013 sa kojom se ponekad poistove\u0107uje. Potonja je bila bo\u017eanstvo izuzetne lepote, ro\u0111eno iz ujedinjenja Kupidona \u2013 tako\u0111e nazvanog Amor ili Eros \u2013 i Psihe, ili Du\u0161e.<\/p>\n\n<p>Praznici posve\u0107eni Angeroni, nazvani Angeronalija ili Divalija, odr\u017eavali su se 21. decembra, na dan zimskog solsticija. Tog dana, pape su prinosili \u017ertvu boginji Angeroni u hramu koji je boginja Volupija imala u Rimu, Sacellum Volupiae, na Via Nova, kod Porta Romana.<\/p>\n\n<p>Dimezil \u2013 francuski istori\u010dar \u2013 primetio je da su rimske boginje \u010dija se imena zavr\u0161avaju sufiksom <em>ona<\/em> ili <em>onia<\/em> bile namenjene da pomognu vernicima da prebrode odre\u0111eni trenutak ili krizu. Primeri uklju\u010duju Belonu, koja je pomagala Rimljanima da na najbolji mogu\u0107i na\u010din pro\u0111u kroz rat; Orbonu, koja se brinula o roditeljima koji su izgubili dete; Peloniju, koja je oterala neprijatelje; Fesoniju, koja je pomagala putnicima da prebrode umor\u2026<\/p>\n\n<p>\u0160ta nam sve ove misterije govore, dragi \u010ditaoci?<\/p>\n\n<p>Pre svega, po\u010dnimo referiraju\u0107i se na poziv na ti\u0161inu koji je ukazala boginja Angerona. \u010cak i u davna vremena, uslov <strong><em>SINE QUA NON<\/em><\/strong> za u\u010de\u0161\u0107e u svetim tradicijama bio je ZNATI KAKO DA SE ODR\u017dAVA TI\u0160INA. V.M. Samael je stvorio TRE\u0106U KOMORU jer su se, svakako, u tim komorama govorile stvari o kojima se onda nije smelo komentarisati kada su u\u010desnici napu\u0161tali te prostorije. U davna vremena, prijatelji, na primer, onaj ili ona koji je prekr\u0161io tajnu Arkanuma A.Z.F. bio je osu\u0111en na smrt, a njihov pepeo je rasejan na sve \u010detiri strane sveta. Tako\u0111e, kada bi Inicijat dobio sveto ime svog BI\u0106A, ono je moralo biti saop\u0161teno samo upravniku hrama, a ako mu je on dao dozvolu, onda je mogao da ga saop\u0161ti drugim Inicijatima ili osobama u svom okru\u017eenju, u suprotnom je morao da ga \u010duva.<\/p>\n\n<p>\u0160ta nam se danas de\u0161ava? Pa, \u010dinjenica je da stanje na\u0161e uspavane Svesti, manipulisane psiholo\u0161kim agregatima, nije dozvolilo osobama na putu da budu istinski HERMETI\u010cNI i niko vi\u0161e ne zna kako da \u0107uti o svojim du\u0161evnim iskustvima, i, kao da to nije dovoljno, mi pri\u010damo na sve \u010detiri strane sveta svako du\u0161evno iskustvo koje primimo u unutra\u0161njim svetovima. \u0106utanje je povezano sa prirodom BI\u0106A. BI\u0106E nije brbljivo i nije entitet koji voli da se hvali svojim iskustvima.<\/p>\n\n<p>U na\u0161e vreme, Arkanum je dat zato \u0161to je ovo \u010dove\u010danstvo beskrajno degenerisalo, a Bela Lo\u017ea <strong>je ve\u0107 sve stavila na kocku<\/strong> kako bi se spasio ko god mo\u017ee, ne zato \u0161to je ovo \u010dove\u010danstvo to zaslu\u017eilo. Ljudi kojima je Majstor Samael otkrio njihovo unutra\u0161nje ime na kraju su ga otkrili, poput takozvanog Majstora Desotoa \u2500 E. V. Q. \u2500 i drugih. Ukratko, \u017eivimo u vremenima koja su antiteza onih drugih doba u kojima je vladala svetost.<\/p>\n\n<p>Ta\u010dno je da kada se naviknemo da se ne \u017ealimo na svoje probleme, na kraju ih prevazi\u0111emo i tada osetimo sre\u0107u koja dolazi od toga \u0161to smo uspeli da prevazi\u0111emo isku\u0161enja na\u0161e egzistencije.<\/p>\n\n<p>Tako\u0111e je, nesumnjivo, na\u0161a du\u017enost da ZNAMO KAKO DA \u0106UTIMO o tajnama Bogova. Mnoge poverljive stvari na\u0161eg patrijarha, koje su bile poverene nekima, na kraju su vulgarno komentarisane od strane nekih u\u010denika, kao da su vulgarne stvari iz obi\u010dnog \u017eivota. To se zove IGNORANCIJA.<\/p>\n\n<p>Kada nam se govori o sposobnostima vuka, koji mo\u017ee da \u010duje i vidi, ali ne i da govori, re\u010deno nam je da moramo da opona\u0161amo ovo stvorenje. Donekle sli\u010dni ovoj \u017eivotinji su Arhonti Sudbine, koji nikada ne ka\u017eu kada \u0107e kazniti na\u0161e \u010dove\u010danstvo, ve\u0107 se posve\u0107uju samo tome da ga opa\u017eaju, slu\u0161aju \u0161ta radi i, u zavisnosti od ispravnosti njegovih postupaka, kazne ga ili ne. Zato se nazivaju i VUKOVI ZAKONA.<\/p>\n\n<p>Tako\u0111e nam je re\u010deno da su Plinije i Solin zaklju\u010dili da je boginja Angerona stvorena da garantuje ti\u0161inu tokom verskih ceremonija, jer je to upravo ono \u0161to moramo po\u0161tovati kao \u017eelju Belog Bratstva. Me\u0111utim, mnogii saputnici, kr\u0161e\u0107i zakletvu pred OLTAROM, odlu\u010dili su da napuste na\u0161e studije i, kao deo svog nedostatka po\u0161tovanja prema svetim stvarima, posvetili su se javnom ismevanju na\u0161ih ceremonija.<\/p>\n\n<p>Zaklju\u010dujem ukazuju\u0107i na tri figure koje se pojavljuju na ovoj gravuri, naime:<\/p>\n\n<ol style=\"list-style-type:upper-alpha\" class=\"wp-block-list\">\n<li>Bog Ti\u0161ine pun o\u010diju po celom telu \u0161to ukazuje da sve vidi.<\/li>\n\n\n\n<li>Boginja Angerona sa zape\u010da\u0107enim i vezanim ustima kako ne bi ostala zarobljena u svojim spekulacijama o patnji.<\/li>\n\n\n\n<li>Bog HARPOKRAT \u2500 egipatsko bo\u017eanstvo \u2500 koji pokriva usta jednim prstom, ima zmiju koja ukazuje na zmijsku mudrost i malu figuru koja nam prikazuje boga Horusa u obliku sokola.<\/li>\n<\/ol>\n\n<p>Sada vam dajem nekoliko fraza za refleksiju:<\/p>\n\n<p><strong><em>\u00abKad bi moja tunika znala \u0161ta mislim, spalio bih je.\u00bb<\/em><\/strong><br\/>Alfonso V de Arag\u00f3n<\/p>\n\n<p><strong><em>\u00abKome poveri\u0161 svoje tajne, daje\u0161 svoju slobodu.\u00bb<\/em><\/strong><br\/>Fernando de Rojas<\/p>\n\n<p><strong><em>\u00abKo je najslobodniji \u010dovek? Onaj koji je poverio najmanje tajni, zbog kojih ljudi postaju robovi.\u00bb<\/em><\/strong><br\/>Quevedo<\/p>\n\n<p><strong><em>\u00abNeoprezan, nepa\u017eljiv veoma je onaj koji, otkriv\u0161i tajnu drugome, uporno ga moli da je \u010duva.\u00bb<\/em><\/strong><br\/>Servantes<\/p>\n\n<p><strong><em>\u00abNesre\u0107an je onaj koji bi znao tajne koje ti\u0161ina krije.\u00bb<\/em><\/strong><br\/>Dante<\/p>\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><strong><em>SOL IUSTITIAE, ILLUSTRA NOS.<\/em><\/strong><br\/>\u2500\u2018Sunce pravde, prosvetli nas.\u2019\u2500<\/p>\n\n<p><strong>KWEN KHAN KHU<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ovu knjigu je napisao Vin\u010denco Kartari (1531-1569), italijanski mitograf i diplomata iz perioda renesanse. Slika predstavlja Boga Angerona, Boga Ti\u0161ine i Boga Harpokrata.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":42988,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[136,482,471],"tags":[715,1154,1499,677,680],"contenido":[276],"fuente":[],"pilar":[],"fase":[],"conferencia":[],"read_online":[],"author_tax":[320],"class_list":["post-42991","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","category-univerzalni-simboli","category-poruke-vm-kwen-khan-khu","tag-deidades-sr","tag-vrline","tag-tisina","tag-simbolos-universales-sr","tag-simbolismo-sr","contenido-clanci","author_tax-v-m-kwen-khan-khu-sr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42991","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=42991"}],"version-history":[{"count":37,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42991\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43053,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42991\/revisions\/43053"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/42988"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=42991"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=42991"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=42991"},{"taxonomy":"contenido","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/contenido?post=42991"},{"taxonomy":"fuente","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/fuente?post=42991"},{"taxonomy":"pilar","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pilar?post=42991"},{"taxonomy":"fase","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/fase?post=42991"},{"taxonomy":"conferencia","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/conferencia?post=42991"},{"taxonomy":"read_online","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/read_online?post=42991"},{"taxonomy":"author_tax","embeddable":true,"href":"https:\/\/vopus.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/author_tax?post=42991"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}